U Berlinu zavren rad ekonomske konferencije o Kosovu
Ovaj ekonomski forum je ocenjen kao vrlo dobra mogucnost za identifikaciju potencijalnih germanofonskih investitora kao i za promociju mogucnosti investicija i proirenje mogucnosti ekonomske saradnje izmedu Kosova i Nemacke.
Na konferenciji su osim brojnih potencijalnih nemackih investitora ucestvovale i istaknute licnosti iz Nemacke i Austrije, kao i zamenica premijera i ministarka trgovine i industrije Mimoza Kusari-Ljilja i ministar ekonomskog razvoja Besim Becaj.
Kosovo kao ekonomska tematika i mogucnosti za strane investicije, u ovom slucaju nemacke, bila je glavna tema konferencije.
U prvom delu panela diskutovano je od odnosima ekonomije i politike, posebno o mogucnostima koje prua Kosovo kao nezavisna drava na privlacenju nemackih investicija i o preprekama koje ima nova drava zbog dosadanjeg odbijanja pet evropskih drava da priznaju dravu Kosovo.
Kosovski ambasador u Berlinu Vilson Mirdita je u svom uvodnom izlaganju istakao tradiciju ekonomske saradnje Kosova i Nemacke jo od 70-tih godina kada je Kosovo imalo svoje ekonomsko predstavnitvo u Nemackoj Eximkos, dodajuci da je Kosovo zemlja koja prua brojne mogucnosti.
Ali prema ambasadoru, ekonomski rast moe da pomogne uklanjanju nekih barijera, kao to je ukidanje viznog reima sa Kosovom, jer postojanje viza ometa slobodno kretanje mladih kosovskih preduzetnika po Evropi.
Ralf ajde, austrijski ambasador u Berlinu je ohrabrio nemacke investitore da investiraju na Kosovu. Prema njemu, Evropska unija treba da podri perspektivu jugoistocne Evrope na planu clanstva u ovoj organizaciji. On je kazao da na Kosovu postoje brojni razlozi zato treba investirati, naglaavajuci fiskalne olakice, izradu i usvajanje zakona potrebnih za investicije, upotrebu evra, radnu snagu itd.
Sa svim poznatim problemima koje ima Kosovo, kao to su inflacija, visoka nezaposlenost, nedostatak kvalifikovanih kadrova, Austrija je odlucila da investira u ovoj zemlji", kazao je ambasador ajde, predstavljajuci cifru od 70 austrijskih preduzetnika koji su angaovani na Kosovu.
Zamenica premijera Kosova Mimoza Kusari-Ljilja je kazala da se Kosovo nalazi u procesu izgradnje nezavisne drave u kojem sigurno postoje brojne tekoce. Ali na cilj je da stvorimo povoljne uslove za privlacenje stranih investicija, kazala je Kusari-Ljilja.
Ministarka MTI je posebno govorila o ekonomskim kapacitetima i reformama koje su izvrene u svim strukturama u cilju olakavanja dinamike ekonomskog razvoja i motivisanja stranih firmi, dodajuci da se reforme odnose i na zakonske promene. Cilj Vlade Kosova je da ojaca ekonomske odnose ne samo sa zemljama regiona, vec na prvom mestu i sa Evropskom unijom, kazala je zamenica premijera upucujuci poziv nemackim firmama da dodu na Kosovo.
Ministar ekonomskog razvoja Besim Becaj je pred prisutnima kazao da na Kosovu postoji zakonski okvir koji obezbeduje strane investitore. U vezi sa prihvatanjem fusnote u Briselu od strane kosovske delegacije, Becaj je kazao da je to bila veoma teka ali i vana odluka.
To je bilo najbolje reenje u ovom trenutku i ono omogucava ucestvovanje i predstavljanje drave Kosovo na regionalnim susretima kao ravnopravne zemlje sa svim drugim zemljama, naglasio je ministar Becaj, koji je uputio poziv nemackim firmama da investiraju u sektor energije, telekomunikacija, poljoprivrede itd.
Kujtim Dobruna iz organizacije Eciks sa seditem u Becu je kazao da je u periodu posle rata Kosovo zabeleilo prosecan godinji rast od vie od 6%. Dug Kosova trenutno iznosi manje od 6% bruto proizvoda.
Prema njemu, jedan od velikih problema je i dalje nelegalna ekonomija. Medutim, Kosovo je atraktivna zemlja za investicije", kazao je Dobruna.
Direktor Minhenke konferencije Volfgang Iinger je kazao da Kosovo predstavlja uspenu pricu. Iinger, koji je bio jedan od glavnih panelista, takode je kazao da je borba za Kosovo borba za na evropski identitet.
Evropska unija u slucaju Kosova pokazuje sposobnost stvaranja jedinstvenog identiteta. Zatim, dananja borba za priznavanje Kosova od strane svih evropskih drava znaci borbu za jedinstvenu bezbednosnu spoljnu politiku, kazao je Iinger. On je sa velikom posvecenocu branio tezu da je intervencija na Kosovu bila ispravna i da su investicije na Kosovu investicije u nau zajednicku buducnost.
Iinger je izrazio uverenje da ce se na Kosovu sve vie poboljavati situacija i da ce to omoguciti smanjivanje medunarodnog prisustva.
Kada se radi o pitanju povecanja pritiska na pet drava EU da priznaju Kosovo, tu se angaovao i bivi zamenik austrijskog kancelara Erhard Busek. Prema njemu, to je obaveza EU.
panija sigurno nece reiti svoje probleme ako ne prizna Kosovo jer su problemi razliciti, kazao je Busek dodajuci da medunarodna zajednica treba da izvri pritisak na zemlje regiona, kao na primer na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da normalizuju odnose sa Kosovom. Prema njemu, Kosovo je u stanju koje vie obecava nego to je to slucaj sa Bosnom i Hercegovinom koja ubrzo moe da postane crna rupa regiona, a ne druge zemlje.
U radu konferencije su ucestvovali politicki i ekonomski predstavnici i biznismeni, ukljucujuci i one poreklom sa Kosova. Veceri sa 40 predstavnika ovog foruma prisustvovali su i nemacki poslanici, predstavnici nemacke vlade i nemackih ekonomskih udruenja. Opte je uverenje vecine ucesnika da je ovaj ekonomski forum veoma uspean pocetak motivacije i podsticanja nemackih investitora. On takode svedoci da je nemacki interes za kosovsku ekonomiju sve veci, posebno u oblasti energije i rudarstva.
Promovisanje ekonomskih interesa u inostranstvu je jedan od vanih prioriteta Ministarstva spoljnih poslova Republike Kosovo.
U tom aspektu, MSP planira da tokom ove godine organizuje konferencije ekonomskog karaktera u SAD, vajcarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Madarskoj, Japanu i nekim drugim zemljama, sa ciljem privlacenja investicija.
MSP je do sada inicirao organizaciju takvih konferencija u Londonu, Parizu, Njujorku i Rimu.




Stay Connected with MFA