Bedri Hamza, razbijač mitova
Petrit Selimi
Januar prole godine bio je mnogo mracniji. Ukoliko neko bude citao medijsku arhivu o Kosovu posle nekoliko decenija, daleko lake bi stekao takav utisak: Kosovo je crna rupa u kojoj je dolo do krade glasova nezabeleene u svetu, gde ne postoji sloboda govora i gde je korupcija glavna aktivnost vlade ciji je ef trgovac bubrezima uzetih sa civila koji su jo uvek bili ivi u tajnim zatvorima u Albaniji tokom rata.
Vlada je takode bila najnezaslunija za to to su plate porasle do 50% (rast koji nije nigde zabeleen u toku finansijske krize u Evropi) i zato to se zaduila stotinama miliona za politicki autoput, kreci time sporazume sa MMF-om i Svetskom bankom. Kosovo prodaje sva svoja dobra, potu, lignit, sve samo da otplati dugove autoputa. Kosovo ce postati Grcka, komentarisao je ne mali broj analiticara u prvom tromesecju prole godine.
To nije verzija koju propagira samo Vuk Jeremic uvek kada se obraca Savetu bezbednosti, vec i ukupni prosek medijskih izvetaja i analiza (pretpostavljajuci da koristim nenaucni metod pamcenja) pre godinu dana na Kosovu.
Kao i tada, i danas neretko ignoriemo gole cinjenice koje razbijaju osnovnu potku price o Kosovu kao crnoj rupi..
U prvoj postoji doza istine. Bilo je krade glasova. CIK je to konstatovao bez ijedne trunke sumnje. Clanovi moje partije su najodgovorniji za eskalaciju izborne trke u veliku pijacu. Imperativ reformi je da osudeni za manipulacije dobiju zasluene kazne.
Medutim, albeni proces koji je ukljucio i dva osnovna suda, Vrhovni i Ustavni sud, bio je apsolutno iznad politike. Ono to je obeleilo ovaj proces je da je on omogucio i inauguraciju Skuptine bez bojkota od strane bilo koje partije (sa dva poslanika manje za PDK posle ponovnog glasanja).
Skuptina je sazvana jer nije bilo ni tracka sumnje, cak ni od strane opozicije, prema svim ispitivanjima svih partija i glasackih mesta da je PDK pobednik i osnivac Vlade i da premijer Haim Taci treba da bude mandatar. Greka je ucinjena, ali preduzeti su svi moguci koraci da izbori uvek odraavaju volju naroda.
Kada se radi o drugoj optubi, onoj o organima, fantasticnoj prici koja dolazi iz propagandisticke kuhinje, ona nije vredna pisanja. Treba da je sram one koji uvek i u svakoj prilici koriste ovu pricu kao legitimno sredstvo unutranje politike.
Dva prva opisa situacije iako su doveli do emotivnih nemira u javnosti, tokom godine su izbrisani iz kolektivnog medijskog pamcenja. Treci nekorektan primer crne rupe pocetkom prole godine je opis ekonomskog i finansijskog stanja na Kosovu kao neuspele drave, izbacene iz Svetske banke i MMF-a, sa dugovima do gue i liberalnom lopovskom prodajom javne imovine.
Realno, upravljanje javnim novcem je jedina tema koja se tice svih ljudi, a ne samo beznadenog sloja frustriranih izbornih kandidata (kao moja malenkost), ili samog premijera i OVK kao u slucaju Marti (kojeg neki smatraju prihvatljivom kolateralnom tetom).
Medutim, brojke na Kosovu ni na koji nacin ne potvrduju ocekivanja nekih proroka da cemo vrlo brzo morati da kaemo zbogom boljem ivotu
Jednostavno, nismo loe radili. Objavljeni izvetaj MMF-a kae da smo zaista dobro radili.
Plate u celom javnom sektoru su u proseku porasle za 35%. Autoput se zavrava pre roka i sa redovnim placanjima bez penala. Cena ova dva obecanja je promena aranmana sa MMF-om i gubitak 100 miliona evra. Samo, bez ikakve spoljne pomoci, bez ijednog centa duga, bez prodaje bilo koje javne imovine, Kosovo je imalo viestruke investicije u infrastrukturu i u ljude. Ovo nije partijska propaganda vec delimican opis budetske situacije.
Detaljniji opis prua vie razloga za optimizam. Vlada je dala dva obecanja MMF-u pocetkom godine: da ce dobro upravljati budetom za 2011. godinu ispunjavajuci niz veoma egzaktnih uslova i da nece povecavati deficit. Na kraju godine MMF je konstatovao u svom izvetaju da je Kosovo ispunilo sve standarde iz poreske strategije, one u vezi sprovodenja budeta, kao i kvantitativne uslove trokova.
Obavezna rezerva ne da nije smanjena, vec ce verovatno biti povecana za 60 miliona, prema zakljuccima MMF-a. Javni dug Kosova je i dalje medu najniim na celom evropskom kontinentu, pa i ako uzmemo ceo budetski dug Kosova za 2012. godinu, jo uvek necemo dostici procenat duga bruto domaceg proizvoda koji se smatra prihvatljivim. U stvari, MMF je u decembru preporucio da Kosovo postepeno poveca svoj dug kao instrument sprovodenja ekonomske politike, jer je apsurdno da ono to nam je najmanje je dug.
U bankarskom sistemu ima dovoljno novca. Banke su likvidne a nenaplativi dugovi su porasli samo za 0.5%, tokom vie od godinu dana, a to je u velikoj meri rezultat interne bankarske prekvalifikacije dugova. U stvari, pozajmice privatnog biznisa od banaka su porasle za 15%, kao i depoziti i profit. Zabeleen je najveci ekonomski rast u ovom delu kontinenta, izmedu 5 i 5.5%. Inflacija je zabeleila veliki pad u proloj godini, dostignuvi godinju stopu od 7%. U narednoj godini MMF predvida dalji pad inflacije na Kosovu.
Vlada je obecala MMF-u da ce poboljati naplatu poreza i carina i da ce proiriti krug poreskih obveznika, to se i dogodilo.
PTK nije prodat, KEK nije prodat, nisu date koncesije na lignit. Optube da je ova vlada izvrila stranu neoliberalnu privatizaciju su potpuno nezasnovane na cinjenicama.
U stvari, u politickom sistemu ima nevidljivog otpora koje dolaze od socijalistickog shvatanja preduzetnitva koji ovih dana povlaci ciklus potrebnih stranih investicija. Ako svako ko ima dva klikera u glavi o liberalnoj ekonomiji treba zbog necega da kritikuje vladu, to je zbog toga to je bila previe socijaldemokratska i da je javni sektor dobio previe, dok je s druge strane blokirala pristup privatnom kapitalu u javna dobra kojima se i dalje loe upravlja kao imovinom i bez oca i bez majke.
Optube da vlada troi pare iz penzionog fonda ili iz PAK su potpuno neosnovane. Nije potroen nijedan cent iz dva naa fonda u kojima se nalazi 800 miliona evra u stranim bankama. Taj novac nece biti troen dok se ne donese zakonski okvir koji titi Fond i buduce penzionere od bilo koje neodgovorne vlade. Dravni trezor SAD je tokom cele godine radio sa ekspertima ministra Hamze i Centralne banke Kosova, da bi se uradila dugovna strategija i uspostavilo elektronsko trite vrednosnih pisama. Ovo je prvi korak, osim onog zakonodavnog, koji ce stvoriti uslove da naredne godine izdajemo vrednosna pisma, na ogranicenom unutranjem tritu.
Nadamo se da ce 2012. godine Kosovo biti spremno da po prvi put u svojoj istoriji izdaje vrednosna pisma i da ce dobiti od banaka i zainteresovanih fondova do 100 miliona evra. Jo 100 miliona se ocekuje od finansijskih institucija kao kompenzacije za ispunjavanje programa pracenja i ulaska u Stend baj aranman, tako da ce sledeca godina biti jo laka za ministra Hamzu. Ove godine nije dozvolio nijednu masivnu reviziju budeta na koje su navikla ministarstva koja nisu izvrila dobre projekcije budeta. Zajedno sa direktorom Centralne banke Grgurijem uspostavio je odlicne personalne odnose sa rukovodiocima MMF-a.
Kosovo ima velike probleme. Izvanredno velike. U odsustvu konkretnih alternativa i progresa ka evropskim integracijama ili ekonomskom modelu Kosova, kritike su usmerene na netacna tumacenja, ponekad i neprocitana i demagoki protivna, ekonomske i politicke situacije. Takode, u odsustvu alternativa, ministar Hamza ostaje jedini cuvar naih finansija. Od politicki indoktrinisanih i zlonamernih ekonomskih analiticara od kojih se ne ocekuje istinita debata.
(Express)




Stay Connected with MFA